Sigurnost transakcija preko neta
U Srbiji je
prošle godine izdato oko 25 miliona platnih kartica od kojih je polovina u
upotrebi i smatra se da je Srbija uglavnom sigurna za obavljanje transakacija
putem interneta odnosno plaćanje platnim karticama, izjavio je Tanjugu glavni
policijski inspektor u Odeljenju za borbu protiv visoko-tehnološkog kriminala
MUP-a Srbije Branislav Veselinović.
"U
porastu je i plaćanje preko raznih servisa na internetu, ali možemo reći da je
Srbija sigurna kao tržište za upotrebu tih platnih kartica", rekao je
Veselinović i ukazao da veći problem predstavljaju zloupotrebe koje čine strani
državljani.
Veselinović je naveo primere da su prethodnih godina građani Rumunije,
Makedonije i Bugarske tokom letnje sezone u grupama odlazili na primorje i na
bankomatima postavljali automate, odnosno sisteme za skidanje zapisa sa
magnetnih traka platnih kartica, i prilikom prolaska kroz Srbiju podizali
gotovinu.
Granična policija je nedavno lišila slobode dva rumunska državljanina koji su
pokušali da pređu granicu sa uređajima koji služe za skidanje podataka sa
platnih kartica, a u Nišu pre dve godine podignuto 20 miliona dinara sa
nekoliko platnih kartica uz pomoć uređaja za "skidanje" podataka,
naveo je Veselinović.
Nedavno je, prema njegovim rečima, i jednoj radnji bele tehnike načinjena šteta
od više od 1,5 miliona dinara, a platne kartice koje su upotrebljene za to su
sa teritorije SAD.
On je naveo da je najčešći način za zloupotrebe takozvani "fišing",
odnosno kreiranje lažnih veb stranica putem kojih se dolazi do informacija o
vlasniku, pin brojevima i drugim podacima, kao i "skining" uređaji
koji služe za "uzimanje" podataka prilikom podizanja novca sa
bankomata.
"Na teritoriji Srbije, pre nekoliko godina imali smo slučaj fišing sajta,
koji je napravio naš državljanin, ali na svu sreću nije korišćen u našoj
zemlji", naveo je sagovornik Tanjuga.
Govoreći o merama zaštite, on je ocenio da je dobro što se banke sve više
orjentišu na izradu platnih kartica sa čipom, a manje na one sa magnetnom
zapisom pa samim tim dolazi do manjih zloupotreba.
Kao najsigurniji način, Veselinović je naveo takozvani "3D sekjur"
sistem, koji uvodi sve više banaka, a koji ima najsigurniji način
identifikacije i koristan je za pronalaženje onih koji čine eventualne
zloupotrebe. Najveća kazna za dela takvog tipa je do pet godina zatvora.